Dana 27. veljače 2020. godine na nastavku 5.redovite sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH usvojen je nacrt Zakona o elektronskom potpis.
Pravni temelj za donošenje predmetnog Zakona sadržan je članku IV. A. 20. (1) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Nacrt Zakona o elektronskom potpisu Federacije BiH se izradio kako bi se ispunili ciljevi defiinirani strateškim dokumentima, Reformskom agendum, Programom rada Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.
Danas je elektronska komunikacija prisutna gotovo svugdje. U poslovnoj komunikaciji elektronska pošta gotovo je zamijenila klasičnu poštu na papiru. U takvim uvjetima postavlja se pitanje kako osigurati vjerodostojnost komunikacije. Jedan od odgovara na ovo pitanje upravo je institut „elektronskog potpisa“, koji ukoliko se koristi u zakonom određenim uvjetima, zamjenjuje tradicionalni potpis na papiru.
Elektronski potpis je preduvjet razvoja elektronskog poslovnog okruženja za promet elektronskih dokumenata u državnoj upravi, pravosuđu, privredi i drugim oblastima, doprinosi razvoju konkurentne ekonomije i efikasnije i racionalnije državne uprave, te kroz uspostavljanje eServisa, ostvaruje bolja međusobna komunikacija između poslovnih subjekata, državne uprave i građana, jer ono smanjuje troškove poslovanja, doprinosi uštedama, stvara veću dodatnu vrijednost, smanjuje sivu ekonomiju i minimalizira korupciju. Usvajanjem ovoga zakona se građanima, poslovnim i drugim subjektima, omogućava da svoje obaveze ili zahtjeve prema upravi obavljaju na efikasniji način, uz minimalne troškove i broj fizičkih kontakata sa organima uprave, i to putem više različitih elektronski baziranih kanala za isporuku servisa (web, mobilni telefon, itd).
Elektronski potpis koristi se za:
- potvrdu identiteta pošiljatelja elektronski potpisanog dokumenta
- provjeru integriteta sadržaja dokumenta (tj. provjeravanje da originalni sadržaj dokumenta nije bio izmijenjen prilikom prijenosa).
Korištenje elektronskog potpisa postaje iznimno važan, siguran i nezamjenjiv vid komunikacije.
Do sada smo se oslanjali na Zakon o elektronskom potpisu BIH, koji je donesen 2006. godine i do danas se ne koristi u praksi. Nužno je bilo donijeti novi zakon koji će da definirati elektronski potpis i usluge povjerenja usklađen sa EIDAS direktivom EU.
U međuvremenu, Vlada je usvojila Okvir i smjernice interoperabilnosti čime su stvoreni preduvjeti za razmjenu podataka u Bosni i Hercegovini, završen je projekt „Implementacija zajedničkih servisa za e-usluge“ u kojem je Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne odnose nosilac aktivnosti ispred Federacije BiH, Projekat unapređenja investicionog okruženja i institucionalnog jačanja (I C I S) je završen i tu je prioritetan projekat Vlade o elektronskoj registraciji privrednih subjekata te još mnogi drugi projekti za čiju realizaciju je nužno bilo hitno usvajanje i implementacija Zakona o elektronskom potpisu Federacije BiH.
Cilj je stvoriti elektronsko poslovno okruženje za promet elektronskih dokumenata u državnoj upravi, pravosuđu, privredi i drugim oblastima, te tako stvoriti uvjete za razvoj konkurentne ekonomije, te efiksnije i racionalnije državne uprave, te kroz uspostaljanje eServisa, ostvariti bolju međusobnu komunikaciju između poslovnih subjekata, državne uprave i građana, jer ono smanjuje troškove poslovanja, doprinosi uštedama, stvara veću dodatnu vrijednost, smanjuje sivu ekonomiju i minimalizira korupciju. Takođe, cilj je da se omogući građanima, poslovnim i drugim subjektima, da svoje obaveze ili zahtjeve prema upravi obavljaju na što efikasniji način, uz minimalne troškove i broj fizičkih kontakata sa organima uprave.
Prilikom utvrđivanja teksta Nacrta Zakona o elektronskom potpisu Federacije Bosne i Hercegovine postaviljen je tekst prednacrta Zakona sa obrazloženjem na web stranicu Ministarstva, www.fmpik.gov.ba. Konsultacije su obavljene i na način da je tekst prednacrta Zakona dostavljen na uvid i razmatranje Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, svim federalnim ministarstvima, agencijama, upravama i upravnim organizacijama, privrednoj komori Federacije BiH, Udruženju poslodavaca Federacije BiH, Savezu općina i gradova Federacije BiH, javnim telekom i poštanskim operaterima i svim Vladama kantona u Federaciji BiH.